Kao i svaki deo našeg tela, koji zahteva vežbe i trening radi dobre forme, neophodno je pozabaviti se i umnim aktivnostima. Čitanje kao savršeni trening za mozak nas navodi na razmišljanje, samostalno kreiranje filma kroz situacije, analizu, razumevanje i donošenje zaključaka.
Pokazuje se da je čitanje korisna terapija za otklanjanje napetosti i stresa, utiče na san, socijalne, intelektualne i mentalne sposobnosti.
Studija koju je sproveo Rush University Medical Centre pokazuje da čitanje stimuliše aktivnost mozga i znatno usporava progres Alchajmerove bolesti.
Čitanje ne samo da smanjuje stres, već je dobro i za relaksaciju. Mnogi psihoterapeuti kažu: “čitajte pre spavanja”. Prijatan čaj uz lako štivo uvek je dobra terapija za opuštanje i postizanje boljeg sna; bolji san pomaže da ostanete zdraviji i odmorniji.
Rad u časopisu „Primenjena socijalna psihologija“ iz 2015. godine ilustrirao je kako literatura može da učini čitaoca empatičnim. Prema Enciklopediji mentalnih poremećaja, stručnjaci za mentalno zdravlje sada se okreću biblioterapiji, „propisivanju“ pisanih materijala kako bi nadopunili lečenje depresije, zloupotrebu alkohola, anksioznost, poremećaj u ishrani i agorafobiju.
Međutim, prepoznavanje lekovitih sposobnosti književnosti nije ništa novo. Stari Grci su biblioteke smatrali svetim mestima sa lekovitim moćima. Novina je samo to da se danas psihoterapeuti sve vise okreću ovom modelu i istraživanju granica između čitanja i terapije.
U ČEMU NAM ČITANJE JOŠ POMAŽE:
Čitanje pomaže u širenje rečnika, razvijanju analitičkih veština, utiče na intelektualne sposobnosti i koncentraciju, razvija socijalne veštine i empatiju. Čitanje utiče na razvoj sopstvenog jezika i sposobnost pisanja. Prednost čitanja je rađanje novih ideja i podsticanje kreativnosti.
I na kraju, razmislite o tome da „čovek koji ne čita knjige, nema nikakve prednosti u odnosu na onoga ko ne zna da čita“ – Mark Tven.
No Comments